Zašto je menopauza rizična po zdravlje žene?
Smanjena količina polnih hormona, estrogena, dovodi do brojnih metaboličkih promena. Ove promene dovode do rizika za nastanak raznih bolesti a u zavisnosti od faze menopauze, i posledice su različite. Povećava se količina masnoća u krvi što dovodi do nagomilavanja po zidovima krvnih sudova.Posledice ovoga uključuju kardiovaskularne poremećaje, infarkt, šlog i slično. Ujedno dolazi i do povećanja nivoa kalcijuma u krvi, a ovo rezultira pojavom osteoporoze i rizikom ka lomovima kostiju.
Koje su sve posledice menopauze?
Pad estrogena veoma brzp dovodi do opšteg pada kvaliteta života, ali su ove tegobe prolazne i traju 3 do 5 godina. Umor i iscrpljenost u gotovo 90% žena jesu jedni od prvih pokazatelja menopauze. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.
Vazomotorne tegobe (tzv. "valunzi") su sinonim za ranu menopauzu i javljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi.
Srednjoročne posledice menopauze
5 do 10 godina nakon menopauze dolazi do pojava kao što su urogenitalna atrofija koja pogađa 1 u 3 žene od 50, a skoro 90% žena od 60 godina. Tu su i promene na koži i kosi. Mnoge žene uočavaju i smanjenje libida i pak pad kognitivnih funkcija.
Kasne posledice menopauze
Ove posledice javljaju se još u perimenopauzi, progresivne su i utiču značajno na kvalitet života. Kardiovaskularne bolesti nakon 50. godine uzrok su smrti kod skoro 50% žena, kada smrtnost od infarkta miokarda postaje veća nego u muškoj populaciji.
Osteoporoza je takođe značajna bolest koja se manifestuje smanjenom gustinom kostiju uz veliku sklonost frakturama. Uzrokovana je pojačanom razgradnjom kostiju zbog manjka estrogena. Uz kardiovaskularne bolesti dovodi do staračke nemoći, a opasna je i jer nema simptoma dok ne dođe do lomova, pa se često naziva i “tihom bolešću”. Osteoporoza je povezana i s gubitkom zuba, jer dolazi do atrofije koštane alveole zuba.